Punih 17 stoljeća traje priča o Splitu, još otkako je rimski car Dioklecijan odlučio baš na tom poluotoku blizu velikog rimskog grada Salone izgraditi palaču u kojoj bi u miru proveo posljednje godine svoga života. U tih 1700 godina Palača je polako postajala i postala grad, koji danas mami bogatom tradicijom, veličanstvenom poviješću, ljepotom prirodne i kulturne baštine.
Dioklecijanova palača i cijela povijesna jezgra Splita na spisku su svjetske baštine UNESCO – a još od 1979., i to ne samo zbog izvanredne očuvanosti same Palače, nego bar jednako zbog toga što Palača i njezin grad (ili grad i njegova Palača, kako vam drago) i dalje žive punim životom. U toj strukturi vidljivi su i još uvijek živi svi povijesni slojevi od starog Rima, preko srednjeg vijeka do danas. Šetnjom kroz drevni grad moguće je putovati kroz vrijeme, promatrati vrhunske primjere antičke arhitekture poput Peristila, srednjovjekovne romaničke crkvice i gotičke palače, renesansne portale plemićkih kuća, barokne fasade, sve do moderne arhitekture izvanredno uklopljene u bogatu baštinu.
Takva slojevitost odražava se i u svakodnevnom životu Splita. Lokalni stanovnici sjede u istim kafićima, restoranima i kupuju u istim trgovinama s turistima, dajući im dojam da su dolaskom u Split postali sastavnim dijelom grada i njegovog ritma. Tržnica i ribarnica u centru su života svake splitske obitelji, kao što se cijeli društveni život grada od 200 tisuća stanovnika ogleda na njegovoj Rivi, gdje će svaki gost koji drži do sebe popiti kavu sjedeći do bučnih, temperamentnih Splićana.
Split je mnogo više od veličanstvene arhitektonske kulise. Grad je to u kojem je moguće uživati u vrhunskoj gastronomiji i vinima, naći brojna kulturna događanja poput filmskih i kazališnih festivala, izložbi, vrhunskih muzeja i koncerata, grad koji nudi zabavu od brojnih klubova i barova preko uličnih događanja do festivala poput Ultra Europe kojeg svake godine posjeti i do 100 tisuća mladih iz stotinjak zemalja svijeta. Split sa svojim desecima osvajača olimpijskih i drugih medalja ima i sportsku tradiciju kao malo koji drugi grad njegove veličine na svijetu.
Kad vam dosadi gradska vreva, tu je Marjan, brdo simbol nad gradom, sa svojom šumom, stazama za trčanje, planinarenjem i biciklizmom, rekreacijskim terenima, ali i drevnim crkvicama u kojima su stari Splićani tražili duhovni mir. Tu su i plaže, za grad veličine Splita neobično brojne i čistog mora, od slavnih pješčanih Bačvica do kamenih osamljenih oaza oko cijelog Marjana.
Nakon svega, čudi li vas što Splićani svoj grad najviše vole opisivati riječima “Nema Splita do Splita”?
Split je najveći grad u Dalmaciji, drugi po veličini grad u Hrvatskoj. Prema posljednjem popisu stanovništva provedenom 2011. godine Split ima skoro 180 tisuća stanovnika. Druga je po veličini hrvatska teretna luka, ali i jedna od vodećih putničkih luka na Mediteranu. Upravno je središte Splitsko-dalmatinske županije.
Split je smješten na jadranskoj obali, u srednjoj Dalmaciji, na Splitskom (Marjanskom) poluotoku. Premda s tri strane okružen morem, Split je obilježen i okolnim planinama, Mosorom na sjeveroistoku, Kozjakom na sjeverozapadu te brdom Marjan, jednom od najvažnijih gradskih simbola, na zapadnom dijelu poluotoka – u blizini stare gradske jezgre. Split okružuju otoci Brač, Hvar, Šolta i Čiovo.
Split ima sredozemnu klimu, koju karakteriziraju suha i vruća ljeta i prohladne, ali umjerene i vlažne zime. Prosječna temperatura zraka najtoplijeg mjeseca viša je od 22°C, a najhladnijeg viša od 4°C.
Split zimi
Zahvaljujući mediteranskoj klimi, zime u Splitu su blage, traju od prosinca do ožujka, ali stvarni doživljaj zime može se osjetiti tek u veljači. S obzirom na 2700 sunčanih sati godišnje, dobar dio zime može se uživati u svim blagodatima koje Split pruža, od razgledavanja Dioklecijanove palače sve do kušanja ukusnih delicija u brojnim restoranima, te na Božićnom sajmu na Rivi, koji traje kroz cijeli prosinac. Nije tako neobično provesti sunčana zimska jutra sjedeći na terasama kafića. Split u proljeće
Proljeće u Splitu traje od ožujka do lipnja, i jedno je od najboljih doba za posjetiti Split. Prosječna temperatura iznosi idealnih 20°C, obiluje s mnogo sunčanih razdoblja idealnih za šetanje Marjanom, izlete, pa čak i kupanje u kasno proljeće. U ovom godišnjem dobu Split počinje živjeti svoj život na otvorenom, kad se njegove ulice i trgovi bude. Split ljeti
Iako ljeto koje se proteže od lipnja do rujna obilježavaju visoke temperature, ponekad i preko 35°C, osvježenje možete pronaći u prekrasnom Jadranskom moru na splitskim plažama ili obližnjim otocima. Ljetne večeri možete upotpuniti raznim događanjima kao što su Dani Dioklecijana, Splitsko ljeto i mnogim drugim, gdje svatko može pronaći nešto za sebe, i gdje ćete doživjeti pravu ljetnu mediteransku vrevu. Split u jesen
Jesen u Splitu traje od rujna do prosinca, nekima možda i nije omiljeno godišnje doba, ali po mnogo čemu to je najljepše doba za posjetiti Split, posebno krajem rujna i u listopadu. Doba je to kad je temperatura mora idealna, ljetne vrućine jenjavaju, a glavna sezona još traje.
Povijest Splita prebogata je i preburna da bi stala u nekoliko rečenica. Premda su na području Splita i ranije postojale grčke naseobine, prvim njegovim stanovnikom i osnivačem Splita ipak treba smatrati cara Dioklecijana, koji je na poluotoku u blizini velikog grada Salone 293. godine poslije Krista počeo graditi raskošnu carsku palaču od oko 30 tisuća metara četvornih, u koju se nakon desetogodišnje gradnje povukao kad je napustio rimski carski tron.
Burnim stoljećima nakon toga nastao je grad, začet kada su prema Palači pobjegli stanovnici Salone pred navalom Avara i Slavena. Smjenjivale su se potom u gradu koji je rastao izvan zidina palače mnoge vlasti, od hrvatskih kraljeva u 10. stoljeću, preko mađarske i mletačke administracije, do francuskih vladara i Austro-ugarske monarhije. Moderno doba i 20. stoljeće Split su “premještali” iz kraljevine Jugoslavije, preko tragičnih, ali i herojskih dana talijanske i njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu kad je Split bio jedan od centara antifašističkog otpora, do socijalističke Jugoslavije, pa do današnjih dana života u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj, članici Europske unije.
Turbulentna prošlost ostavljala je svoje tragove u svakodnevici grada koji je uvijek kročio naprijed, ostajući središtem ovog dijela obale do današnjih dana. Bilo je u tim miješanjima povijesnih slojeva i nespretnosti, ponekad i razvojne brzopletosti, ali sve je to danas dio njegove originalnosti. Veliki grad danas kuca tihim otkucajima povijesti, živim duhom mladosti i šarmom mediteranske te ipak po svemu hrvatske topline…